Nadbubrežne žlijezde i spolne žlijezde – osnovne karakteristike
Nadbubrežne žlijezde, kao što im samo ime govori, nalaze se iznad bubrega. Zapravo, oni su pričvršćeni za gornje dijelove lijevog i desnog bubrega i omotani su njihovim omotačima, t.j. čahure.
Vrlo je zanimljivo da nadbubrežne žlijezde ne izgledaju isto. Desna je u obliku trokuta, a lijeva u obliku polumjeseca. Teške su samo oko 5 grama, a najveći promjer između njih nalazi se na njihovoj bazi i iznosi 5 cm.
Presjek ovih žlijezda pokazuje njihov sastav. Najprije se promatra vezivna čahura, a potom periferni dio koji predstavlja koru nadbubrežne žlijezde te središnji dio ili jezgra nadbubrežne žlijezde.
Korteks stvara i luči tri vrste hormona: mineralokortikoide, glukokortikoide i androgene spolne hormone, dok srž stvara i luči adrenalin i noradrenalin.
Spolne žlijezde uključuju testise i jajnike. Testis je muška spolna žlijezda i proizvodi muške spolne hormone, androgene.
Testis je, naime, parni organ ovalnog oblika koji se nalazi u skrotumu, a budući da je parni, naziv se češće nalazi u množini ‒ testisi.
Jajnik je par ženskih spolnih žlijezda bademastog oblika. Nalazi se u maloj jami trbušne maramice, leži uz bočnu stijenku zdjelične šupljine. Kao i kod testisa, češći je naziv u množini – jajnici.
Nadbubrežne žlijezde su parne i imaju oblik trokuta i polumjeseca. Sastavni dijelovi, kora i jezgra, različitog su podrijetla i funkcije, pa se mogu smatrati zasebnim endokrinim žlijezdama.
Kora se sastoji od tri sloja. Vanjska se naziva zona glomeruloza a izlučuje mineralokortikoide: aldosteron, kortikosteron i deoksikortikosteron. Svi oni sudjeluju u metabolizmu natrija i kalija, što znači vode, ali i drugih minerala u tijelu.
Najaktivniji među njima je aldosteron. Pospješuje reapsorpciju natrija i klora u bubrežnim kanalima, što utječe na povećanje koncentracije natrijevog klorida u krvi, limfi i tkivnoj tekućini.
S druge strane, smanjuje reapsorpciju kalija u bubrežnim kanalima, što dovodi do izlučivanja kalija iz organizma urinom i time smanjuje njegovu koncentraciju u krvi.
Taj utjecaj aldosterona ogleda se u povećanju osmotskog tlaka u krvi i tkivnoj tekućini, što dodatno uzrokuje zadržavanje vode u tijelu.
Nedostatak mineralokortikoida dovodi do smanjene reapsorpcije natrija u bubrezima, pa dolazi do velikog nedostatka ovog minerala i promjene uspostavljenog stanja unutarnje sredine.
Takvo promijenjeno stanje je u suprotnosti s normalnim životnim tokom, pa se ovi hormoni slikovito nazivaju “čuvarima života”.
Srednji i unutarnji sloj kore
Srednji sloj kore nadbubrežne žlijezde naziva se zona fasciculata i izlučuje glukokortikoide: kortizol, hidrokortizol i kortikosteron (također je mineralokortikoid), koji prvenstveno reguliraju cirkulaciju ugljikohidrata, ali i bjelančevina i lipida. Najaktivniji među njima je kortizol.
Glukokortikoidi potiču stvaranje glukoze iz aminokiselina i proteina i tako izravno utječu na povećanje razine glukoze u krvi.
Osim toga, ti hormoni djeluju protuupalno, odnosno smanjuju upalne procese u tijelu. Dodatno, potiču cirkulaciju lipida iz svojih depoa, što dodatno utječe na bolji protok energije.
Unutarnji sloj kore nadbubrežnih žlijezda naziva se zona reticularis i izlučuje androgene hormone koji utječu na aktivnost muškog spolnog hormona ‒ testosterona. Ovi hormoni također djeluju na metabolizam proteina stimulirajući njihovu sintezu iz aminokiselina.
Medula nadbubrežne žlijezde luči adrenalin i noradrenalin. Zajednički naziv im je kateholamini i na tijelo djeluju kao simpatizeri. Djeluju stimulativno na srce, povećavaju snagu srčanih kontrakcija i ubrzavaju rad srca. Oni sužavaju krvne žile, što dovodi do povećanja krvnog tlaka.
Noradrenalin (norepinefrin) sužava sve arteriole, dok adrenalin (epinefrin) sužava samo arteriole kože, unutrašnjost abdomena i mišiće u mirovanju, a druge krvne žile širi.
Osim toga, adrenalin pospješuje oksidativne procese i bazalni metabolizam te dodatno povećava radnu sposobnost organizma.
Hormoni i seks
Za spol ljudi odgovorni su spolni hormoni i spolni kromosomi (XX kod žena i XY kod muškaraca). Kromosomi XY nužni su za razvoj testisa, a XX za razvoj jajnika. Spol budućeg djeteta ovisi isključivo o muškim kromosomima.
Dakle, majka uvijek daje kromosom X, dok otac svojom spermom može dati X ili Y. Ako da X, dijete će se roditi žensko, ako da Y, rodit će se muško.
Spolne žlijezde kod muškaraca su testisi, a kod žena jajnici. Oni su upareni i ujedno pripadaju endokrinim i reproduktivnim organima.
Endokrina svojstva ogledaju se u lučenju hormona. Testisi luče testosteron i androstendion, pri čemu je koncentracija prvog znatno veća. Jajnici također luče dva hormona: estrogen i progesteron.
Reproduktivne funkcije odnose se na sazrijevanje spolnih stanica u spolnim žlijezdama: spermija u testisima i jajašaca u jajnicima.
Stvaranje spolnih hormona i sazrijevanje spolnih reproduktivnih stanica pod izravnim je utjecajem gonadotropnih hormona adenohipofize. Taj se utjecaj počinje razvijati osobito nakon 12. godine.
Razdoblje od 12. do 16. godine kod muškaraca dovodi do naglog porasta spolnih hormona i razvoja sekundarnih spolnih obilježja.
To je razdoblje poznatije kao doba puberteta i uvjetovano je, kako je već rečeno, djelovanjem gonadotropnih hormona adenohipofize.
Sekundarne spolne karakteristike povezane s hormonima
Sekundarna spolna obilježja uključuju: razvoj posebne zapuštenosti na pojedinim dijelovima tijela, promjene u dubini i boji glasa, poznate kao mutiranje, zadebljanje kože na cijelom tijelu, bolji razvoj mišića, pojačano znojenje i pojačan bazalni metabolizam, okoštavanje kostiju i, konačno, veći interes za suprotni spol.
Tek u razdoblju puberteta u testisima dolazi do spermatogeneze, odnosno stvaranja spermija, muških spolnih stanica, a tek tada muškarac stječe sposobnost oplodnje.
Slični procesi se u ženskom organizmu javljaju samo nešto ranije.
Pod utjecajem spolnih hormona i opet pod utjecajem adenohipofize dolazi do procesa ovulacije, tj. stvaranje i sazrijevanje ženskih plodnih stanica (jajne stanice). Nakon toga ženska osoba dobiva sposobnost oplodnje.
Spolna zrelost
Djelovanje estrogena odgovorno je za nastanak sekundarnih spolnih obilježja kod žena: povećanje jajovoda, maternice, rodnice, razvoj vanjskih spolnih organa, mliječnih žlijezda, rast zdjelice i kose, kao i rast potkožnog masnog tkiva na određenim područjima: ramenima, grudima i bokovima.
Najprepoznatljivije obilježje puberteta kod djevojčica je pojava prve menstruacije. Predstavlja redovito mjesečno krvarenje iz maternice koje traje od puberteta do menopauze (obično između 50. i 55. godine).
Razmak između mjesečnica razlikuje se od žene do žene, no najčešći je oko 28 dana. Normalni raspon je 24 do 32 dana i normalno traje 3 do 5 dana.
Ženske spolne žlijezde osim estrogena luče i progesteron. Njegova primarna funkcija je briga za normalan razvoj fetusa kada je jajna stanica oplođena (začeće).
Zajedno s estrogenom utječe na razvoj spolnih organa, priprema sluznicu maternice za prihvat oplođene jajne stanice, smanjuje nadraženost maternice, potiče razvoj mliječnih kanala, priprema dojke za lučenje mlijeka. Ako ne dođe do trudnoće, smanjuje se lučenje progesterona.
Preporučujemo
- UN dijeta – Upustva, jelovnik, pravila i iskustva
- Kalkulator kalorija hrane
- Pancef lijek – Kako piti i za šta se koristi?
- Keto dijeta – Kako mršaviti putem ketoze
- Dan u sedmici kalkulator